Spoljni genitalni organi žene: STIDNICA (VULVA) sastoji se od velikih i malih usana (labia majora i labia minora), dražice (klitorisa), djevičnjaka (hymen), stidnog (venerinog) brežuljka (mons pubis). Predio simfize je kod odraslih potkožno tkivo bogato mašću, dok je površina kože pokrivena dlakama.

Velike stidne usne su, u stvari, kožni nabor ispunjen masnim tkivomkoji se obostrano proteže tako da polazi od stidnog brežuljka i okružuje vaginalni otvor i sa jedne i sa druge strane, spuštajući se polako one bivaju sve manje da bi završile na 2-3 cm prije analnog otvora. Kožni dio između velikih usana i anusa naziva se međica ili perineum.

Male stidne usne su kožni nabor koji u gornjem dijelu ulazi u sastav dijela dražice klitorisa, pa se spušta polako prema dolje, okružujući ulaz vagine da bi u svom donjem dijelu ušle u sastav velikih stidnih usana. Stidne usne i klitoris zatvaraju (omeđuju) jedan prostor koji je poznat kao vestibulum vagine u čijem prednjem dijelu se nalazi otvor uretre dok se u zadnjem dijelu otvara vagina. Granica između vestibuluma vagine i samog ulaska u vaginu je djevičnjak ili himen. Himen prsne kod prvog seksualnog odnosa ili kod bilo kakve instrumentalne eksploracije (intervencije-pregleda), ali isto i kod postavljanja tampona u vaginu i sl..

DRAŽICA (CLITORIS) je kod žene odgovarajući organ kao što je penis kod muškaraca. On se nalazi ispod venerinog brežuljka, a 2-3 cm iznad otvora uretre, upravo tamo gdje se spajaju u gornjem dijelu male usnice. Dugačak je oko 1 cm, ali se znatno izduži-poveća kod seksualnog uzbuđenja-draženja.

DOJKE-GRUDI (MAMMAE) su parni organ koji je izgrađen od masnog tkiva i mliječnih žlijezda koja se, svaka na svojo strani završavaju sa bradavicom (mamillae). Svaka dojka ima oko 20 jasno ograničenih mliječnih žlijezda čiji svi izlazni kanali vode ka mamili-bradavici. Mamila je okružena areolom mammae koja je prečnika 2 cm. Areola sadrži glatku muskulaturu imanje ili više je bogata pigmentom.

RODNICA (VAGINA) je oko 9 cm duga, od mišića sagrađena cijev koja se od stidnih usana proteže prema gore i nazad u malu karlicu. Donji dio grlića (cervixa) pada dolje u vaginu dotičući jedan od zidova zavisno od toga kako je tijelo materice postavljeno. Ako tijelo materice leži prema krstima zavaljeno ili prema debelom crijevu onda grlić materice dodiruje više prednji zid vagine, a ako je normalno postavljeno tijelo materice onda grlić materice više gleda ili dodiruje zadnji zid vagine. Uglavnom, ovaj dio grlića koji leži u vagini lako je pristupačan pregledu. Vrh grlića materice, odnosno sam ulaz u grlić materice naziva se portio cervicis uteri.

Vagina ima prednji i zadnji zid koji se blago spuštaju jedan prema drugom u srednjem dijelu dok su im ivice više odvojene pa presjek podsjeća na slovo H. Unutrašnjost vagine pokrivena je pločastim epitelom.

Vagina nema drugih žlijezda sem takozvane glandule Bartholini, koje se nalaze svaka sa po jedne strane na samom ulazu više prema nazad.

GRLIĆ MATERICE (CERVIX UTERI) strmo visi:

- u ligamenta cardinale, koji idu pravo u grupu mišića levatora

- ligamenta sacrouterina, koji idu koso unazad i naprijed u jedno lateralno konveksno udubljenje ka sacrumu

- takođe jako vezivno tkivo koje ga vezuje naprijed prema bešici

Tijelo materice u karlici je potpuno slobodno i ono može biti savijeno prema naprijed i onda govorimo o anteverziji ili može biti savijeno prema nazad, prema krstima i onda govorimo o retroverziji.

MATERICA (UTERUS) je veličine kokošijeg jajeta, oblika kruške, mišić koji zatvara jedan trouglasti prostor unutrašnjeg dijela karlice. Otvara se kaudalno (prema dolje) prema vagini odnosno kranijalno na obje strane bočno prema jajovodima. Uterus je podijeljen na tijelo materice - corpus uteri koji čine najveći dio prostora koji je kranijalno (u gonjem dijelu) postavljen i čini unutrašnjost materice i grlića materice (cervix-collum uteri) i koji leži kaudalno. Između njih se nalazi jedan prostor 1 cm širine koji se naziva ismus (isthmus) uteri.

JAJOVOD (TUBA UTERINA) nalazi se sa svake strane uterusa po jedan i pruža se sa gornje strane ligamentuma latuma pa sve do jajnika. To je,u stvari, jajovod dugačak oko 11-12 cm, a izgrađen je od mišića i vezivnog tkiva. Njegov prečnik je u najužem dijelu jedva 1 mm i to kad prolazi kroz mišiće materice. Otvara se sa druge strane u širem prečniku koji podsjeća na prste od ruke, a zovu se fimbrije (rojte) koje se obavijaju oko onog mjesta na jajniku gdje treba da dođe do ovulacije (gdje jajašce izlazi iz jajnika).

JAJNIK (OVARIJUM) kod odrasle žene veličine od oko 3x2x1, 1/2 cm, a težak je oko 6 grama. Sastavljen je od jednog broja jajnih ćelija u raznim fazama sazrijevanja osnovni (primordijalni) folikuli, sekundarni folikuli i zreli folikuli. Između njih se nalazi stroma. Mogu se još naći po koje žuto tijelo pa i folikularne ciste.