DOJENJE


Ishrana majke za vrijeme trudnoće ima dugotrajno djelovanje na njeno zdravlje i sposobnost da rodi i doji zdravo dijete. Znanje o najoptimalnijoj  majčinoj ishrani tokom trudnoće još je nedovoljno. Još uvijek postoje značajne razlike u mišljenju o tome koliko dodatne energije treba gravidna žena. Normalna potreba ishrane žene se povećava za vrijeme trudnoće da bi se njene i potrebe rastućeg fetusa zadovoljile. Dodatna energija je potrebna zbog povećane potrebe izmjene tvari , povećane potrošnje pri tjelesnim aktivnostima i normalnog gomilanja masti kao energetskih rezervi. Potreba majke  za proteinima, mineralima i vitaminima se povećava pa se još uvijek diskutuje u kojoj mjeri. Povećanje težine žene u trudnoći u privilegovanim i ugroženim društvima je sasvim različita. Pored kalcijuma, željeza i fosfora majke trebaju značajnu količinu bjelančevina i masti za rast  fetusa.Izmjena materija i krvotok placente, koji su povezani, igraju odlučujuću ulogu za razvoj fetusa.  Da bi raslo i dobro se osjećalo, dojenče treba pravilnu ishranu. Za odluku o tome kakva ishrana i u kojoj količini je odgovarajuća mora biti poznata fiziološka potreba dojenčeta. Pri tome treba imati u vidu njegovu starost, stepen zrelosti i zdravstveno stanje. Dojenje je energetski optimalan način za zadovoljenje potreba ishrane novorođenčeta i dojenčeta. Majčino mlijeko djeluje aktivno-zaštitno, imunološki-regulirajuće i idealno je prilagođeno djetetovim potrebama. Kod ljudi se intrauterini razvoj mliječnih žlijezda ženskog fetusa može raspoznati već na kraju šeste sedmice trudnoće

.

Trudnoća djeluje značajno na razvoj grudi. Kao priprema za laktaciju dešavaju se mnoge promjene u dojkama i bradavicima za vrijeme trdnoće i porođaja.

Nakon porođaja dojke se pune početnim mlijekom - sredstvom ishrane manjih količina kolostrumom. To se dešava 30 sati nakon porođaja. Pored majčinih hormona o količini stvorenog mlijeka odlučuje i dječije sisanje ili izlvačenje mljeka. Zbog toga majke koje doje svoju novorođenčad prema traženju djeteta imaju velike količine mlijeka 24-48 sati nakon porođaja. Dojenje poznaje dva majčina refleksa: refleks izgrađivanja mlijeka i refleks deponovanja mlijeka.

 

Kod beba ima mnogo drugih dopunjujućih refleksa: refleks potrebe (koji dijete očituje traženjem bradavice), refleks sisanja (ritmička radnja donje vilice i peristaltičko kretanje jezika koji proizvodi negativan pritisak), i refleks gutanja.

Važno je da se instiktivne reakcije novorođenčati učvrste u postporođajnom vremenu u jedno - trening stanje.

U ovo vrijeme upotreba umjetnih cucli za ishranu i smirivanje djeteta mogu biti potencirani suprotnomm oralnom reakcijom koja šteti dojenju.

Pri upoređivanju majčinog i kravljeg mlijeka dugo se nisu opažale važne razlike, kao što je razlika u strukturi i kvalitetu proteina i masti i biološkoj raspoloživosti minerala. Važna prednost dojenja je da se majčinim mlijekom prenosi zaštita protiv infekcija i alergija na novorođenče, zaštita koja se ne može ostvariti ni kroz koji drugi način ishrane. Ako se novorođenče isključivo doji i zbog toga izostane kod majke mjesečno krvarenje, dojenje će imati uticaj na razmak izmedju dva porodjaja.

Masaža Dojke

 

 

Hormonska regulacija

Međutim, iako su tokom trudnoće prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mliječne žlijezde potpuno razvijene, u trudnoći ne dolazi do laktacije. Razlog za to su visoke koncentracije hormona estrogena i progesterona, koji sprečavaju djelovanje prolaktina na žljezdano tkivo dojke.

Prolaktin je polipeptidni hormon kojeg luči hipofiza i koji u;estvuje u nizu biohemijskih događaja u trudnoći, a takođe je najvažniji hormon za biosintezu mlijeka. On omogućava sintezu primarnog proteina - kazeina, neophodnog za produkciju mlijeka. Maksimalna vrijednost prolaktina u organizmu je u trudnoći,a iznosi oko 6000 ng/ml. Izlaskom placente dolazi do naglog sniženja koncentracije estrogena i progesterona te počinje neometano laktogeno djelovanje prolaktina. Laktacija počinje dva do tri dana nakon poroda. Ako žena ne doji, traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom slučaju pada na normalu za oko dvije do tri sedmice.

Prolaktin na kraju trudnoće ima gotovo deset puta veću koncentaciju nego prije same trudnoće. Ipak, pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i drugi hormoni, kao što su inzulin, progesteron, estrogen i kortizol. Humani placentarni laktogen takođe ima laktogeno djelovanje.

 

Nervni nadražaj

Nadražaj za produkciju prolaktina je dojenje. Dojenjem se nervni nadražaji prenose u hipotalamus, gdje se smanjuje produkcija dopamina, koji ima ulogu kočenja lučenja prolaktina. Koncentracija prolaktina postaje normalna tri do četiri mjeseca po porodu, ali se dojenjem održava laktacija jer dojenje stimulira lučenje i oksitocina, hormona koji potiče kontrakciju glatkih mišića u dojkama te tako pomaže istiskivanju mlijeka pri dojenju. Zahvaljujući ovim mehanizmima, količina novostvorenog mlijeka u dojkama je ekvivalentan podojenom mlijeku. Ako se dojka ne prazni, sekrecija mlijeka počinje opadati već nakon 48 sati.

Ishrana dojilje

 

Prema preporukama američkog National Research Councila dojilja treba dodatnih 500 kcal za stvaranje mlijeka. Takođe treba u prosjeku 50% više kalcijuma, željeza i folne kiseline, a 10 do 25% više proteina, magnezijuma, joda, cinka, selena, vitamina C i vitamina E, B-1 i B-2 u odnosu na potrebe žena koje nisu trudne. Takođe, u vrijeme dojenja povećana je potreba za tečnošću.

Važnost dojenja

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), American Academy of Pediatrics (AAP) i mnoge druge zdravstene organizacije preporučuju dojenje. Majčino mlijeko je prirodna prehrana svakog novorođenčeta i dojenčeta. Dojenjem se djetetu osigurava ne samo hrana nego i toplina, zaštita. Prirodna prehrana utiče na zdravlje djeteta, jer predstavlja optimalnu hranu koja je najbolje probavljiva i utiče na sazrijevanje djetetovog probavnog trakta, štiti novorođenče od infekcije, sprječava razvoj alergijskih bolesti, dijete preko mlijeka dobija antitijela majke čime se jača otpornost, Dojenjem se između majke i djeteta uspostavlja čvrsta emotivna veza.

 

Ikona Bogorodice Mlekopitateljice

 

Ikona Bogorodice Mlekopitateljice poznata je od davnina na hrišćanskom Istoku. Ikonopisana na osnovu Istine Jevanđelja: da je Presveta Bogomajka dojila ovaploćenog Gospoda Hrista kao Sina Svoga, što je ona žena u Jevanđelju ispovjedila riječima upućenim Hristu: "Blažena utroba koja Te je nosila, i dojke koje si sisao". (Лк 11,27).