Homo Tehnikus

N a početki digitalne ere

Naučnici se zadržavaju na stanovištu da u ljudskom tjelupostoji 1 000 000 000 000 ćelija, od kojih najveći broj ima prečnik manji od desetine milimetra, unurar svake ćelije nalazi se tamna grudvica koja se naziva jedro, u jedru su pohtanjena dva kompletna seta ljudskog genoma , sa izuzetkom jajnih ćelija i spermatozoida koji imaju po jedan set, kao i crvenih krvnih zrnaca koja uopšte ne sadrže genom.

 

Genom je "digitalna knjiga" sastavljena od 23 poglavlja tj hromozoma , svako poglavlje sadrži nekoliko hiljada priča ili Gena, svaka priča sačinjena je od paragrafa (egzona) isprekidanih "reklamama"( untronima), svaki paragraf je sastavljen od rječi (kodona) i na kraju svaka rječ je napisana od slova (Baza),

U toj "knjizi" nalazi se jedna milijarda (1 000 000 000) "rječi" zbog čega je duža od 5000 tomova, kada bi se genom čitao 8 sati dnevno brzinom jedne reči u sekundi čitanje bi trajalo vjek (100godina), kada bi se genom napisao jedno slovo na milimetar tekst bi bio dugačak kao rjeka Dunav, tada bi smo dobili dzinovski dokument ili recept izuzetne dužine, a cio bi onstao u mikrospsko jedro maljusne ćelije koja se lako može smjestiti u glavu čiode.

Poimanju genoma kao knjige mora se pristupiti doslovce: u tom slučaju ona će biti dio digitalne informacije napisane u linearnom jednodimenzionalnom i jednosmjenom obliku, definisane šifrom koja prevodi kratku azbuku znakova u veliki leksikon značenja nastalih grupisanjem znakova različitim redosljedima, takav je slučaj i sa genomom.

Genomi u cjelini zapisani su obliku troslojnih "rječi" uz upotrebu samo četri slova A C G T . Adenin Citozin Guanin Tinin i to ne na ravnim stranicima već na dugim lancima šećera i fosfata nazvanim molekulima DNK (dezokisiribonuklrinska kisenina) za koje su zakačene baze kao bočne prečage, svaki hromozom prestavlja jedan par dugačkih molekula DNK.

Genom kao smislena knjiga može i da fotokopira da replicira i da pročita da transliferuje samog sebe, lanac amino kiselina zavisi od njihovog redosljeda i poznat je kao protein, sve u našem tjelu od kose do hormona napravljeno je od proteina -bjelančevina ili to proteni sami prave.

Protein prestavlja hemiju, život, disanje, metabolizam i ponašanje odnosno fenotip

Dnk prestavlja informaciju, replikaciju, razmnožavanje i pol odnosno genom, protein je načinjednoga gena da napravi drugi gen, a gen je način jednog proteina da napravi drugi protein, hemiske rekcije u tjelu opet katalizuju proteini poznati kao enzimi, fermenti i biološki katalizatori. Uz pomoć obavlja se baš sve precosovanje, fotokopiranje ispravljanje grešaka i formiranje DNK i RNK, Ribonukleinske kiseline čiji se molekuli formiraju u procrsu transkripcije. Odgovornost za uključivanje i isključivanje gena svojim vezivanjem za promotorske i pojačivačke sekvence u blizini mjesta nakome počinje tekst gena Takođe leži na proteinima

RNK je hemijska supstanca koja povezuje svjet Proteina i svjet DNK, ona je u glavnom u upotrebi za prevođenje poruke sa azbuke DNK na azbuku proteina.

S obzirom na svoje ponašanje ona ostavlja utisak pretka i DNK i proteina. RNK hemikalija slična DNK može da nosi linearnu šifru, a koristi ista slova i DNK samo sto umjesto T kotisti U ( Uracij). Ona je bila rječ (u začeću, u početku)

Kojega je žanra knjiga zvana ljdski genom i kojimje jezikom napisana? To je kompletan set naših autobigrafskih gena, zapisa, pakovan u 23 odvojena para hromozoma, pre svega on je napisan genetičkimjezikom po svim promjenama i izumima koji su odlikobali istoriju (razvoj) naše vrste i njenih predaka, od samih početaka života...

Ukratko genom je osto autobigrafija naše ljudske vrste u kojoj su zabilježeni važni događaji po redosljedu...

Obilasci fascinantnih mjesta u genomu i arhive tamo pohranjene omogućiće nam da pročitamo knjigu o nma samima, o našem porjeklu, razvoju, prirodi i razumu, zato treba očekivati revolucionarne promjene u antropologiji, psihologiji, medicini...

Ovim smo pokazali važnost genoma, ali nije sve u njima i netreba ih apsolutizovati

Samo će ljubav ostai nepromjenjiva a ona se da prenosti na svoje potomke i ona će ih oblikovati i omogućiti njihov razvoj

Izvod iz besjede dr Davida Perovića